Vrsta djela: Bajka
Vrijeme radnje: neodređeno
Mjesto radnje: šuma
Likovi: maslačak, bubamara, kukci, mravi, krijesnice, leptiri, bumbari, pčele, cvrčci, uholaže, smrdljivi martin, dječak, pauk.
Kratak sadržaj
Svake godine, u isto vrijeme, cvijeće priređuje raskošni ples do zore. Slavuji pjevaju svoju pjesmu, miševi sviraju u orkestru, vjeverica bubnjeve. Bez obzira što se to događa svake godine, mi ljudi teško možemo saznati kada i gdje će se ples točno odviti. Za ovu priču znao je samo jedan svjetlokosi dječak koji je volio cvijeće i životinje.
Svo cvijeće se cijele godine pripremalo za taj poseban događaj. Ruže, potočnice, visibabe i jorgovani pripremili bi svoje najbolje oprave kako bi na dan plesa bile najljepše. No, postoji jedan cvijet koji ne miriše kao ostalo cvijeće, ne prodaje se u trgovinama, ne bere se po šetnjama, a ni vrtlari ga ne vole. To je maslačak.
Jedne je godine maslačak bio jako tužan i po cijele je dane plakao u jarku. Primjetila ga je bubamara i upitala ga zašto plače. Maslačak je odgovorio: “Haljina mi je izgažena, ne mirišem kao ruža ili jorgovan, nemam plavu boju potočnice ni ponosno držanje zumbula. A sutra je ples. Neću da budem najružniji.” Kako bi pomogla maslačku, bubamara je sazvala sve kukce, no nitko od njih nije mogao pomoći.
Nitko osim starog ružnog pauka koji je jeo jadne mušice i nikada u životu nije bio dobar. Jedne je noći pauk osjetio veliku usamljenost, nikada nikoga u životu nije volio, niti je itko volio njega. Htio je prije smrti napraviti nešto lijepo za nekoga. Odlučio je pomoći maslačku.
Cijelu je noć preo svoju mrežu i na kraju izatkao najljepšu prozračnu haljinu od najfinije paučine. Maslačak je bio presretan, plesao je sa svim cvjećem i životinjama. Od tada, svake godine maslačak odlazi na ples u haljini od paučine.
Bilješka o piscu
Sunčana Škrinjarić rođena je 1931. godine u Zagrebu. Bila je književnica koja je prva nakon Ivane Brlić-Mažuranić prihvatila bajku kao formu i njih pisala. Često je osobne doživljaje iz djetinjstva prožimala u svojim bajkama.
Najpoznatija djela: Kaktus bajke, Pisac i vrijeme, Slikar u šumi, Princ i princeza, Kazališna kavana… Za vrijeme života dobivala je nekoliko puta nagradu za književnost Grigor Vitez (1970., 1978. i 1983. godine).
Djela su joj prevedena na nekoliko svjetskih jezika. 1999. godine bila je nominirana za jednu od najprestižnijih nagrada za dječiju književnost “Hans Christian Andersen”. Umrla je 2004. godine.
