Vrsta djela: zbirka pripovijedaka
Vrijeme radnje: oko vremena Isusova rođenja
Mjesto radnje: Jeruzalem, Betlehem, Egipat, Nazaret i Rim.
Likovi: Isus, Josip, Marija, vojnik, car August…
Kratak sadržaj
Zbirka legendi
započinje pripovijetkom Sveta noć koju autorica prepričava u prvom licu. Bila
je to legenda koju joj je baka pričala dok je bila malena. U priči čovjek sa
ženom i tek rođenim djetetom traži utočište kako bi se mogli skloniti od
hladnoće.
Nailaze na jednog
pastira koji ih isprva odbija, no kasnije ih odvede do hladnih špilja i da
djetetu vuneni ogrtač. One sekunde kada se pokazao milosrdnim, pastir shvati da
se pred njim nalazi spasitelj i odmah se krene moliti Bogu.
Druga pripovijetka
Carevo viđenje opisuje doba u kojem je rimski car August htio sebi u Rimu
podići veliki hram. Tome ga je sprječila proročica Sibila koja mu je rekla kako
je Krist rođen. Car August je odmah cijeli hram posevtio Kristu.
U trećoj pripovijetki
personificirana Suša pokušava isušiti zdenac mudraca. Do njega dolaze tri
putnika i Suša im prepričava što se sa mudracima dogodilo. Kazala im je kako su
mudraci bili pohlepni i kada su dolazili do malog Isusa su očekivali kako je
njegov otac bogat i da će ih nagraditi.
Kada su shvatili da su
siromašni pobjegli su. Na putu su shvatili da su pogriješili i htjeli su se
vratiti no nisu mogli naći zvijezdu vodilju. Na kraju pripovijetke se otkriva
kako su tri putnika zapravo tri mudraca.
U priči Betlehemsko
djetešce govori o malom Isusu koji je već kao dječak činio mala čuda. Primjetio
ga je jedan vojnik kojem se dječak nije svidio, pa je nakon naloga cara Heroda
da se pobije sva muška djeca odlučio ubiti dječaka.
Jednoga je dana to
pokušao napraviti dok je dječak spavao u špilji, no spriječila ga je osa koja
ga je napala kada je ovaj mislio ubiti malog Isusa.
U zbirci postoje još dvije pripovijetke U hramu i Bijeg u Egipat.
U zbirci postoje još dvije pripovijetke U hramu i Bijeg u Egipat.
Bilješka o piscu
Selma Lagerlof cijenjena je švedska spisateljica rođena 20. studenog 1858. godine. Smatra se jednom od najboljih i najcjenjenijih švedskih književnica, čemu svjedoči i Nobelova nagrada za književnost, koju je dobila 1909. godine.
Postala je poznata po
tome što je u svojim djelima koristila središnje motive i likove iz rodne
Švedske, a pored toga inspiraciju je tražila u životu južne Italije, Palestine
te modernog socijalizma čijih se načela najviše pridržavala.
Među mnogim napisanim
djelima izdvajamo: “Čudnovato putovanje Nilsa Holgerssona po Švedskoj”, “Gosta
Berling” i “Legende o Kristu”. Umrla je 1940. godine.