ZLOČIN I KAZNA

Vrsta djela: roman

Mjesto radnje: Rusija

Vrijeme radnje: 19. st.

Likovi: Raskoljnjikov, Sonja, Razumihin, Dunja, Marmeladov, Puljherija, Lužin, Katerina Ivanovna

Kratak sadržaj

Glavni je junak romana siromašan student prava Rodion Raskoljnjikov. Raskoljnjikova progoni ideja o izvršenju “više pravde” koju će ostvariti ubojstvom Aljone Ivanove, gramzive i podle stare lihvarice čijim bi se novcem moglo usrećiti barem sto ljudi i čijim bi nestankom bili zadovoljni mnogi, uključujući i njenu sestru Lizavetu koju Aljona muči i iskorištava.

Raskoljnjikov pomno razrađuje i provjerava plan iako dio njega ne vjeruje u izvršenje plana, ali sklop životnih okolnosti naprosto gura Raskoljnjikova u zločin. On dobiva majčino pismo, razgovara u krčmi s Marmeladovim, susreću Sonju, doznaje da će lihvarica biti sama oko sedam sati. Majčino pismo puno je nemoćne pomirenosti sa životom. Sestra Dunja obećala je ruku bogatom Lužinu  koji traži siromašnu djevojku da bi mu bila pokorna i zahvalna  da bi se spasila sramne i ponižavajuće guvernantske službe kod razvratnika. Mati se nada da će tako materijalno pomoći sinu jer je sestra strpljivo podnosila teror Svidrigajlova vezana obvezom vraćanja posuđenog novca za Rodionovo školovanje.

Raskoljnjikov ne može prihvatiti sestrinu žrtvu. Teško opterećen time u krčmi susreće propalog alkoholičara Marmeladova koji utapa tugu pićem kupljenim novcem koji zarađuje starija kći Sonja prostituirajući se. Raskoljnjikov upoznaje obitelj Marmeladovih čija sudbina pokazuje pogubnost djelovanja bijede na ljudski rod. Najveći je stradalnik Sonja, ali ona im pruža najveće nade. Ostat će moralno čista uz sva zla koja je zadese u životu. Raskoljnjikov gotovo podsvjesno donosi odluku te pada u san ispunjen košmarima. Kao da je upravljan nečim izvan svijesti, pomno i hladno ostvaruje svoj plan. Prisustvo Lizavete koje je bilo  nepredviđena okolnost, rješava brutalno, ubija je zajedno sa sestrom. Opljačkan novac skriva pod kamen ne brojeći ga. Vraća se u stan i pada u groznicu.

Tada očinje mučna psihološka drama te se bori sa savješću. Borba s istražiteljem Poefirijem Petrovičem oko Raskoljnjikova steže psihološki obruč. Pronađeno je više rješenja i pitanja, a najekstremnije nude Sonja i Svidrigajlov. On predlaže bijeg i amoralnost, a Sonja priznanje, kajanje i oprost zaslužen patnjom i žrtvom. U trenutku kada ga Petrovič gotovo natjera da prizna, upada Nikolaj i priznaje da je ubojsvo počinio u trenutku pomračene svijesti. Raskoljnjikov se dvoumi i odlazi na mjesto zločina, razmišlja o rješenju, nagovještava i priznaje ubojstvo. Osjeća neumitnost pobjede dobra nad zlom. Pod Sonjinim utjecajem potresen samoubojstvom Svidrigajlova koji sav svoj novac ostavlja kao dobročinstvo djeci Marmeladova, okajavši tako svoj razvratni život, Rodion prijavivši se policiji doživljava pročišćenje.

Završetak nas romana izvještava o sudbinama likova. Sonja prati Raskoljnjikova u Sibir. Dunja se iz ljubavi udaje za bratova prilatelja Razumihina. Umire im majka. Raskoljnjikov se razboli. Nakon dugog bolovanja vraća se u život pročišćen i vedar, pun nade. Sedam preostalih godina u Sibiru čine se kratke kao tren uz utjehu nađenu u evanđelju i Sonjinoj ljubavi.

Autor: Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Bilješka o piscu

Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821.-1881.) ruski je romanopisac i uz Tolstoja najveći predstavnik ruskog realizma.

Presudnu je ulogu u njegovu životu i stvaranju imalo sudjelovanje u utopijsko-socijalističkom kružoku Petraševskoga, zbog čega je 1849. bio osuđen na smrt, zatim pomilovan i prognan u Sibir gdje je proveo deset godina.

Dok je na početku svog stvaranja krenuo stopama Gogoljeva realizma i zastupao napredne društvene poglede (roman ”Bijedni ljudi”, 1846.), nakon povratka s robije (koju je opisao u ”Zapisima iz mrtvog doma”, 1861.) ne samo da napušta već i osuđuje revolucionarnu djelatnost (roman ”Demoni”, 1871.-1872.) te zapada u misticizam i mesijanizam, propovijeda neprotivljenje zlu silom, traži izlaz u pravoslavlju i svjesno pristaje uz carizam i slavenofilstvo.

Glavna su mu djela romani: ”Poniženi i uvrijeđeni”, ”Zločin i kazna”, ”Idiot” te ”Braća Karamazovi”, posljednje i najpoznatije njegovo djelo, koje je ostalo nedovršeno.